субота, 26. фебруар 2011.

FCM No.46

Novi, 46. broj Full Circle Magazin-a, donosi:

- Command and Conquer,
- Program in Python (20. deo), LibreOffice (1.deo),
- Linux Lab : File formats (1. deo),
- Review : Boxee Box
- Top 5 : Guitar apps...

Broj 46. se može skinuti sa adrese:
http://dl.fullcirclemagazine.org/issue46_en.pdf

10.10 customization...

Softpedia je objavila lepo napisano i slikama propraćeno uputstvo za izmenu izgleda Ubuntu-ove radne površine, upustvo se ondnosi na verziju 10.10 i nalazi se na adresi:
http://news.softpedia.com/news/Ubuntu-10-10-Desktop-Customization-Guide-186408.shtml
a na kraju radna površina bi trebala da izgleda otprilike ovako:

четвртак, 17. фебруар 2011.

Debian squeeze - perfect server

HowtoForge je objavio lepo napisan, opširan tekst o tome kako postaviti perfektan (po rečima autora) server sa Debian-om 6.0...
adresa:
http://www.howtoforge.com/perfect-server-debian-squeeze-ispconfig-2

петак, 11. фебруар 2011.

Osnovne komande

    Ovim tekstom nastavljamo seriju započetu sa tekstom Hijerarhija fajlsistema. Sledeći korak, nakon upoznavanja sistema organizacije osnovnih direktorijuma pod GNU/Linux-om, jeste učenje osnovnih komandi. U tekstu koji sledi upoznaćemo samo najosnovnije komande. One se koriste za: pisanje datoteka (cat), pregled (uglavnom tekstualnih) datoteka (less), kopiranje (cp), premeštanje i preimenovanje (mv), brisanje (rm), pravljenje direktorijuma (mkdir), listanje direktorijuma (ls), odredjivanje tipa datoteke (file) i prikazivanje putanje (pwd).

    Sve komande navedene u ovom tekstu nalaze se u /bin direktorijumu i njihovo poznavanje je neophodno za rad u komandnoj liniji.

    Terminal (shell) je program koji prima komande od korisnika i šalje ih operativnom sistemu na obradu. Da bi se u nekom modernom GNU/Linux-u unela komanda potrebno je pokrenuti emulator terminala. Pritisne se kombinacija tipki ALT+F2 i unese konsole ako se koristi KDE ili gnome-terminal ako se koristi GNOME okruženje, ako nijedan od ova dva emulatora terminala nije instaliran ukuca se xterm (mali, jednostavan emulator terminala koji dolazi podrazumevano na većini GNU/Linux distribucija).

    Radi lakšeg snalaženja ispred svake komande koja se unosi u terminal postavljen je znak $ i ona je podebljana, medjutim kada se komanda unosi u terminal znak $ se izostavlja.


  • pwd - (print working directory)

    Je poprilično jednostavna komanda, kao što joj ime kaže služi da prikaže putanju radnog direktorijuma, t.j. direktorijuma u kome se trenutno nalazimo. Ova komanda može najlepše da posluži kada je potrebno prikazati dužu, putanju sa više poddirektorijuma. Kada se unese komanda $ pwd u terminal (u “home” direktorijum korisnika) izlaz bi trebao da glasi /home/ime_korisnika.

  • ls - (list)

    List komanda služi za izlistavanje sadržaja direktorijuma. Kada se komanda $ ls unese u terminal izlistaće se sadržaj tekućeg direktorijuma. Podrazumevani prikaz, medjutim nije baš najsrećnije rešenje, jer osim što izlistava sadržaj direktorijuma, nudi veoma malo dodatnih informacija o izlistanom sadržaju. Iz tog razloga komanda list se najčešće koristi sa prekidačem -l (long listing) pa kada se komanda $ ls -l unese u terminal dobija se izlaz sličan sedećem:


    gde se vidi šta je direktorijum (prvo slovo d u liniji), a šta je datoteka, koje su dozvole za izlistani sadržaj, kojoj grupi pripadaju, ko je vlasnik sadržaja, zatim veličina (prva datoteka ima 73 bajta, druga je prazna, dok direktorijumi imaju po 4096 bajtova), datum i vreme kreiranja sadržaja i na kraju imena datoteka i direktorijuma.

    Podrazumevano komanda ls prikazuje veličinu u bajtovima pa je korisno koristiti i prekidač -h (human redable), koji će iza veličine dodati oznaku K za kilobajte, M za megabajte i sl., npr. $ ls -lh (prekidači mogu da se kucaju jedan iza drugog bez praznog mesta i crtice, npr. komanda ls -l -h je isto što i ls -lh). Još jedan koristan prekidač za ls komandu je -a (all) koji služi da izlista sav sadržaj direktorijuma uključujući tu i skrivene direktorijume i datoteke.

    Ukoliko u tekućem direktorijumu postoji i jedan ili više poddirektorijuma a želimo da izlistamo i njihov sadržaj koristi se prekidač -R pa komanda $ ls -lhR izlistava sav sadržaj direktorijuma kao i sadržaj poddirektorijuma sa veličinama prikazanim u lako čitljivom formatu.

    Komanda ls izlistava sadržaj tekućeg direktorijuma ukoliko se ne navede putanja da direktorijuma čiji se sadržaj želi pregledati. Putanja se navodi iza prekidača, te ukolike se želi izlistati sadržaj direktorijuma /bin u složenoj listi sa veličinom prikazanom tako da se lakše očita koristićemo komandu $ ls -lh /bin. Komanda list u ovom slučaju neće promeniti tekući direktorijum, već će samo izlistati sadržaj direktorijuma /bin i vratiti se u tekući direktorijum.


  • cd - (change directory)

    Služi da se promeni tekući direktorijum t.j. da se udje u poddirektorijum ili da se izadje iz njega. Npr. da bi ušli u direktorijum Downloads u okviru “home” direktorijuma kucamo komandu: $ cd Downloads , a komandom $ cd .. (dve tačke su skraćenica za “parrent directory” ili dikrektorijum viši za jednu stepenicu) izlazimo iz navedenog direktorijuma. Komanda $ cd .. nas uvek vraća jedan direktorijum nazad, što može biti nezgodno ako smo npr. ušli u direktorijum Igre u okviru direktorijuma Downloads koji se nalazi u “home” direktorijumu. Umesto da dva puta kucamo komandu $ cd .. , kucaćemo samo komandu

    $ cd koja nas automatski vraća u “home” direktorijum.

    No da bi iz “home” direktorijuma ušli u direktorijum /bin koji se nalazi u okviru korenskog direktoijuma, ne moramo da kucamo komandu $ cd .. da bi ušli u /home direktorijum pa opet komandu $ cd .. da bi ušli u korenski direktorijum... Dovoljno je ukucati komandu

    $ cd /bin i ona će nas automatski odvesti u /bin direktorijum.

  • cp - (copy)

    Je jednostavna komanda koja služi za kopiranje datoteka i direktorijuma. Da bi iskopirali neku datoteku potrebno je uneti putanju do datoteke i putanju ka odredištu, npr.:

    $ cp /Downloads/text.txt ~/text.txt će iskopirati datoteku text.txt (koja se nalazi u direktorijumu Downloads) u “home” direktorijum. U datom primeru za odredište nismo kucali punu putanju već smo umesto /home/ime_korisnika kucali skraćenicu ~/ za “home” direktorijum korisnika.

    Ako u direktorijumu Downloads postoji više datoteka sa ekstenzijom .txt, a želimo da ih sve kopiramo u direktorijum txtdatoteke u okviru home direktorijuma, i pritom ne želimo da prepišemo već postojeće datoteke sa istim imenom, koristićemo komandu:

    $ cp -i *.txt ~/txtdatoteke. Prekidač -i (interacitve) će upitati za svaku datoteku da želimo da je prepišemo ukoliko već postoji sa istim imenom, nakon pitanja dovoljno je ukucati y ili n i pritisnuti taster Enter. Zvezdica ispred ekstenije govori komandi cp da kopira sve datoteke bez obzira na ime dokle god imaju ekstenziju .txt. Ukoliko bi smo želeli da kopiramo sve datoteke bez obzira na ime ili ekstenziju umesto *.txt ukucali bi *.* kao oznaku za sve.

    Da bi kopirali direktorijum koristimo prekidač -r (recursive). Npr. komandom

    $ cp -r test_01 test_02 kopiramo sadržaj direktorijuma test_01 u direktorijum test_02 ukoliko direktorijum test_02 ne postoji, dakle komanda cp u ovom slučaju pravi direktorijum test_02 i sav sadržaj direktorijuma test_01 kopira u njega. Medjutim ukoliko direktorijum test_02 već postoji onda će komanda cp napraviti direktorijum test_01 (sa svim sadržajem) u okviru direktorijuma test_02.

  • mv - (move)

    Komanda služi za premeštanje i preimenovanje datoteka i direktorijuma. Npr. komandom

    $ mv tekst.txt moj_tekst.txt datoteku tekst.txt preimenovaćemo u moj_tekst.txt, dok ćemo komandom $ mv tekst.txt Downloads premestiti datoteku tekst.txt u direktorijum Downloads. I ovde možemo koristiti prekidač -i (npr. $ mv -i tekst.txt Downloads) koji neće dozvoliti prepisivanje postojeće datoteke ukoliko se to ne potvrdi. Takodje, za premeštanje više datoteka sa .txt ekstenzijom u direktorijum Downloads koristimo zvedicu kao skraćenicu npr. $ mv -i *.txt Downloads.

    Ukoliko želimo da preimenujemo direktorijum Downloads u Torenti, moramo se prvo uveriti da direktorijum Torenti ne postoji u odredištu, pa tek onda uneti komandu $ mv Downloads Torenti , jer ukoliko direktorijum Torenti postoji komanda:

    $ mv Downloads Torenti će premestiti direktorijum Downloads sa svim sadržajem u direktorijum Torenti.

  • mkdir - (make directory)

    Služi za kreiranje direktorijuma, ukucavanjem se komanda $ mkdir Torenti kreiramo direktorijum Torenti u okviru tekućeg direktorijuma. Ako želimo da kreiramo direktorijum Torenti sa poddirektorijumom novi_torenti, koristićemo prekidač -p (parents) pa komandom:

    $ mkdir -p Torenti/novi_torenti izvršavamo zadatak.

  • rm - (remove)

    Sa ovom komandom treba biti posebno pažljiv, jer ona ne šalje podatke u Trash direktorijum već ih odmah briše. Komandom $ rm tekst.txt brišemo datoteku tekst.txt, dok za direktorijume treba koristiti prekidač -r (recursive) npr. komanda $ rm -r novi_torenti briše direktorijum novi_torenti. Da bi u tekućem direktorijumu obrisali datoteku tekst.txt i direktorijum novi_torenti koristimo komandu $ rm -r tekst.txt novi_torenti.

  • file - (determine file type)

    Je komanda koja objašnjava šta je ustvari neka datoteka. Npr. komanda file tekst.txt trebala bi dati izlaz sličan ovom: tekst.txt: UTF-8 Unicode text, with very long lines.

  • less

    Komanda omogućava pregled tekstualnih datoteka. Ukoliko želimo da pregledamo datoteku tekst.txt kucaćemo komandu $ less tekst.txt. Ako je datoteka tekst.txt velika biće prikazano onoliko teksta koliko može da stane na ekran, dok je za nastavak čitanja potrebno pritisnuti tipku Space. U toku čitanja teksta može se pritisnuti tipka h za pregled dostupnih opcija, a iz pregleda teksta se izlazi pritiskom na tipku q.

  • cat

    Je poprilično moćna alatka. Komanda $ cat tekst.txt služi za isčitavanje datoteke tekst.txt, no ako je tekst prevelik koristićemo kao dodatak komandu less npr.

    $ cat tekst.txt | less kako bi imali mogućnost postepenog isčitavanja celog teksta.

    Pored toga cat komanda može da se koristi i za pisanje teksta, npr. ako želimo da unesemo neki tekst u datoteku tekst.txt koristićemo komandu $ cat > tekst.txt , i kada se pojavi nova linija unosićemo tekst sve dok ne završimo unos, potom ćemo pritisnuti tipku Enter za novi red i kombinaciju tipki CTRL+D kako bi sačuvali uneti tekst i izašli iz istog.

    cat može da se kotisti i za automatsko čuvanje izlaza neke komande u tekstualnoj datoteci. Ako želimo da sačuvamo izlaz komande lspci (izlistava PCI uredjaje u računaru) kao tekstualnu datoteku kucaćemo komandu $ lspci | cat > ~/lspci.txt , ova komanda će napraviti tekstualnu datoteku lspci.txt u okviru “home” direktorijuma, u kojoj će biti izlistani svi PCI uredjaji računara. Na ovaj način komandom

    $ ls -lhR /media/cdrom | cat > ~/cdrom_01.txt može se napraviti tekstualna cdrom_01.txt datoteka smeštena u “home” direktorijum u kojoj će biti izlistan sadržaj cdrom-a ubačenog u optički čitač.

    Takodje cat može da se koristi i za spajanje datoteka, komandom:

    $ cat cdrom_01.txt cdrom_02.txt cdrom_03.txt od datoteka cdrom_01.txt i cdrom_02.txt pravimo novu datoteku cdrom_03.txt u kojoj će se nalaziti sadržaj datoteka cdrom_01.txt i cdrom_02.txt.

  • history

    Predstavlja korisnu komandu jer omogućava pregled svih unetih komandi u terminal, kada se unese komanda $ history dobije se lista svih unetih komandi.

  • man

    Omogućava pregled priručnika za komande. Unosom komande $ man ime_komande npr.: $ man less , dobija se pregled priručnika koji objašnjava upotrebu neke komande sa listom dostupnih opcija za tu komandu. Tipkom strelica nadole, može se pročitati tekst do kraja a tipkom q se izlazi iz pregleda priručnika.

PDF verzija ovog teksta može se naći na:
http://dl.dropbox.com/u/12349603/osnovne%20komande.pdf

четвртак, 10. фебруар 2011.

Firefox 4 na Ubuntu 10.10, 10.04 i 9.10

Doda se repozitorijum, komandom iz terminala:
sudo add-apt-repository ppa:ubuntu-mozilla-daily/ppa

i instalira se komandom:
sudo apt-get update && sudo apt-get install firefox-4.0

Nakon završetka instalacije pokreće se prečicom:
Applicatons → Internet → Minefield 4.0 web browser

Cairo dock na Ubuntu 10.10

I to vrlo jednostavno, iz terminala:
sudo add-apt-repository ppa:cairo-dock-team/ppa


pa:
sudo apt-get update && sudo apt-get install cairo-dock

više na:
http://glx-dock.org/
https://help.ubuntu.com/community/CairoDock#First%20Launch

четвртак, 3. фебруар 2011.

PCLinuxOS Magazine 2011.02

PCLinuxOS magazin u najnovijem februarskom broju za 2011-tu godinu donosi:

* e17: System Panel, deo.2
* e17 Accessories: ePDF & ePhoto
* Scribus, deo.2: Starting The Project
* SSH: An Easier-Than-You-Thought Tutorial
* Computer Languages A to Z: Vala & Visual Basic
* Firefox Add-ons: FireFTP
* Customize Your LXDE Right Click Menu
* Game Zone: DOD:S & Steam Tips For Dual Booters
* i još mnogo toga!!!

najnovi broj se može skinuti sa adrese:
http://www.pclosmag.com/pdf/2011-02.pdf